Izleti

SLAVONIJA I BARANJA

Kopački rit:

• Svjetski poznat prirodni močvarni rezervat
• Kopački rit je najveće utočište ptica
• Pravo je mjesto za odmor i rekreativni šport ribolovcima i lovcima
• Ovdje preko godine boravi oko 270 vrsta ptica
• Ljepota i bogatstvo očuvane prirode
• “Ornitološko značajno područje”
• Kopački rit je prirodni močvarni rezervat proglašen je zaštićenim rezervatom
• U njemu živi oko 40 vrsta slatkovodnih riba

ISTRA I KVARNER

Limski kanal:

• kanjon dug 10 km i širok 600 m, s liticama okomito uzdignutimdo 150 metara nad more
• uzgajalište kamenica i dagnji

Motovun:

• slikoviti srednjevijekovni gradić smješten na stožastom brdašcu
• domaćin Motovunskog filmskog festivala

Motovunska šuma:

U dolini rijeke Mirne, nadomak akropolskih srednjovjekovnih gradova nalazi se Motovunska šuma u kojoj je ubran i tartuf uvršten u Guinessovu knjigu rekorda

Učka:

• Učka je najveća istarska planina obrasla crnogoričnom šumom, ljekovitim biljem i aromatičnim travama
• Prekrasan pogled na Istru i Kvarnerske otoke
• Učka je uvrštena u listu preporuka turističkih destinacija za sve osobe s respiratornim poteškoćama

Otok Rab:

Rajska plaža i šuma Dundo - otok Rab ima čak 40% površine prekrivene šumom, a među njima se ističe park-šuma Dundo, jedna od najljepših šuma hrasta crnike na Mediteranu.

SJEVERNA DALMACIJA

Jezero Mir:

• Na Dugom otoku u području parka prirode Telašćica
• Uzdignuto 146 metara iznad morske provršine

Slano jezero Mir:

• voda jezera ljeti je čak 6°C toplija negoli morska.
• Uvala Telašćica – jedna od najljepših uvala na Jadranu

Velebitski botanički vrt:

• na nadmorskoj visini od 1480 metara nalazi se botanički vrt površine 30 hektara
• Guste šume i prostrane livade
• Autohotne i rijetke biljke velebitskog podneblja među kojima je i endemska cvjetnica žute boje - Velebitska degenija

Rijeka Zrmanja:

• U blizini grada Obrovca
• Rijeka Zrmanja sa kanjonima i brzacima nakojima se održava rafting i kajaking 27 metara visok slap
• Rijeka Zrmanja prolazi cijelom svojom dužinom kroz prekrasan bujan krajolik prepun gustog zelenila

Cerovačke pećine:

• Na padinama Južnog Velebita
• Geomorfološki spomenik prirode
• Sastoji se od dvije pećine; Donje, istražene u dubini od 2000 metara i Gornje manje (cca 1200 m) koja se može pohvaliti takozvanom “Bijelom kristalnom dvoranom” prepunom veličanstvenih siga

SREDNJA DALMACIJA

Kanjon rijeke Cetine:

• Vodom najbogatija dalmatinska rijeka
• Duga je 100 km,
• Zahvaljujući obilju vode stvorila je izrazito bujan kanjon s vodopadima (Gubavica) i izletištima među kojima izdvajamo Radmanove mlinice, mjesto iznimne gastronomske ponude.

Malakološki muzej u Makarskoj:

• Smješten u sklopu franjevačkog samostana
• Najbogatija je zbirka školjaka i puževa na svijetu te rijetka zbirka fosila s mediteranskog područja

Biokovski botanički vrt:

• Cestom od Makarske prema Zagori dolazite do botaničkog vrta koji uz autohtone biljke biokovskog kraja ima nekoliko endemskih biljaka,
• Na nekoliko mjesta unutar parka nalaze se velike livade žutih sunovrata.

Crveno i Modro jezero:
Dva imotska jezera hidrografski su i geomorfološki prirodni fenomeni.

Modro jezero

• dimenzija 800×500 metara sa prilaznim stazama - ljeti je dozvoljeno za kupanje
• Razina vode oscilira do 70 metara

Crveno jezero:

• izgledom kao divovski bunar
• Promjera oko 200 metara i dubine od oko 500 metara bez mogućnosti prilaza
• Crvena boja okomitih stijena čine prizor dostojnim divljenja.

JUŽNA DALMACIJA

Veliko i Malo jezero:
Na otoku Mljetu na Velikom jezeru dubokom 46 metara smjestio se otočić Sv. Marija s benediktinskim samostanom.
Voda Malog jezera toplija je od okolnog mora i za 4°C.

Baćinska jezera:

• Sjeverno od luke Ploče u neposrednoj blizini mora
• Slatkovodna Baćinska jezera
• Omiljeno odredište sporskih ribolovaca

Stonske zidine:
Obrambeni zid iz 14. st. zbog svoje monumentalnosti nazvan “europskim kineskim zidom”. Okruživao je grad koji je već 1581. imao vodovod i kanalizaciju. Ston je poznat po izvrsnim kamenicama iz vlastitog uzgajališta.

Lokrum:
Lokum je najljepši među otocima dubrovačkog arhipelaga.Nekadašnja ljetna rezidencija Maksimilijana Habsburškog. Obrastao je mediteranskim raslinjem: magnolijama, agavama i palmama. Otok je proglašen specijalnim rezervatom šumske vegetacije.

PREPORUČUJEMO

EKO POSJET – UTOČIŠTE ZA MLADE MEDVJEDIĆE U KUTAREVU

U Kutarevu, na obroncima Velebita nalazi se utočište za medvjediće koji su nesretnim slučajem ili uslijed krivolova odvojeni od majke u dobi kad su premali za samostalan život. Ti mladunci su othranjeni uz pomoć i brigu ljudi. Oni ne uspijevaju razviti znanja i vještine potrebne za samostalan život, te nikad ne odlaze u svoja prirodna staništa nego ostaju u utočištu koje je zasad jedinstven ovakav projekt u svijetu.

Kutarevo je otvoreno kao prihvatilište za medvjede i uz njega eko/etno-selo namijenjeno za turističkim posjetama.

Do prihvatilišta koje je udaljeno od Otočca 20-ak minuta vodi asfaltirana cesta, a prići se može i s mora iz smjera Senja. Ovo je izletište zamišljeno kao poseban rezervat u kojem posjetitelji mogu upoznati prirodne ljepote Velebita.

Domar utočišta i zaštitnik malih medvjedića, gospodin Crnković, njihov je tata i mama, a uz njega, medvjediće hrane i ostali seljani.

Prvi medvjedići u Kutarevu su - Mrnjo Brundo i Janja Zora, nakon kojih su došla još dva medvjedića, Ljuba Lika i Zdrava Gora.

Mali Brundo iz nepoznatog je razloga pao u nabujali potok, a njegova je družica nakon nekoliko dana provedenih na stablu bez majke spuštena na tlo i dovedena u Kuterevo.Druga su dva smeđa mališana došla na sličan način Mrnjo Brundo je druželjubiv medo koji voli ljude i rado pozira, a Janja je pustinjački tip, pa radije uživa u svom domu i ne približava se previše posjetiteljima.

Medvjedići pred zimu dobiju brlog, a od turista su odvojeni ogradom koja im omogućava mir neophodan za razvoj.

Hrana im se ostavlja na različitim mjestima, pod kamenjem ili lišćem kako bi medvjedići njušenjem, kopanjem ili dohvaćanjem s nekog povišenja razvijali prirodnu spretnost, znatiželju i snagu i postali zdrave jedinke.

Kuterevo se može posjetiti tijekom cijele godine.

Napomena: medvjedi hiberniraju od studenog do ranog proljeća pa ih tada nećete sresti.